Jednom ćeš se opet umiriti. I jednom ću ti opet dok smo zapeljani na kauču, a ti na rubu sna, čitati Boccaccia i to novelu koju ti izabereš. Opet, jednom. Pretpostavljam da će opet biti neka s brojem 9. Kažeš mi da je to naš broj.
Jednom ćeš se opet umiriti. I jednom ću ti opet možda čitati prebrzo, a možda ti budem i pretiha. Reći ćeš mi, znam to. Jer mi voliš govoriti takve stvari isto kao i stavljati kosu iza uha. A znaš da to mrzim.
Jednom ćeš se opet umiriti. I jednom ću ti opet samo zakolutati očima na to da, kao, ne čitam dovoljno teatralno, a znam da uživaš. Inače ti se disanje ne bi toliko usporilo.
Jednom ćeš opet, a dotad mi budi moje sad:)